hipertrofična kardiomiopatija PDF Ispis E-mail
Hipertrofična kardiomiopatija je bolest srčanog mišića koja nužno ne mora utjecati na pogoršanje života oboljele osobe a tijek bolesti je individualan.
Određen broj oboljelih od hipertrofične kardiomiopatije tijekom života osjeća stanovite simptome te uslijed razvoja bolesti i pogoršanja simptoma javlja se i mogućnost od iznenadne smrti. Osnovna karakteristika hipertrofične kardiomiopatije je zadebljanje srčanog mišića. Srčani mišić može biti zadebljan i u zdrave osobe kao rezultat visokog tlaka ili izrazite sportske aktivnosti. Hipertofična kardiomiopatija je najčešće nasljedna bolest.
Mikroskopskim pregledom stanica srčanog mišića uviđa se nepravilan raspored mišićnih stanica pa se zbog toga ta pojava naziva i miokardijalna zbrka. (slika1). Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da ukoliko član obitelji ima navedenu bolest, mogućnost da ju njegov potomak ima  50%. Bolest ne preskaće generacije te je podjednako prenosiva i preko muške i preko ženske linije. Prema novijim istraživanjima pokazalo se da je hipertrofična kardiomiopatija češća bolest nego što se ranije mislilo. Prema istraživanjima dr. Marona iz 1995. procijena je da je 1 naspram 500 ili 1 naspram 1000 osoba oboljelo od hipertorfične kardiomiopatije. (slika 2).  Hipertrofična kardiomiopatija očituje se u zadebljanju čitavog ventrikula (klijetke)  ili njegovog dijela. Normalne dimenzije septuma lijevog ventrikula su 0.8-1.2 za razliku od povećanog koji iznosi od 1.3-6.0 cm.
Zadebljanje  se najčešće javlja u djetinjstvu ili ranom pubertetu iako postoje zabilježeni slučajevi i otkivanja u kasnijoj životnoj dobi.

Prema zadebljanju ventrikula hipertofične kardiomiopatije dijelimo:
  • asimetričnu hipertrofičnu kardiomiopatiju bez obstukcije (HCM)
  • asimetričnu hipertrofičnu kardiomiopatiju s obstrukcijom (HOCM)
  • koncentrična hipertrofična kardiomiopatija
  • apikalna hipertrofična kardiomiopatija

Asimetrična hipertrofična kardiomiopatija bez obstrukcije-HCM

Najučestaliji oblik hipertrofične kardiomiopatije poznat još pod nazivima HCM ( hypertrophic cardiomyopathy) ili IHSS (idiopathic hypertrophic subaortic stenosis) kod kojeg se zadebljanje javlja u gornjem dijelu septumu (pregrade) između lijevog i desnog dijela srca tj.ventrikula.Zadebljanje septalnog dijela utječe na suženje izgonskog trakta kojim krv dolazi iz atrija u ventikul. Mitralni zalistak tada ostaje na uobičajenom mjestu pa ne dolazi do pojave zvane obstrukcija.(slika 5)

Asimetrična hipertrofična kardiomiopatija s obstrukcijom-HOCM

Ukoliko je septum jako zadebljan prilikom kretanja krvi iz lijevog atrija (pretklijekte) u ventikul (klijetku), mitralni zalistak dodiruje septum te smeta u normalnom protoku krvi što uzrokuje turbulentni tok krvi i pojavu zvanu obstrukcija. Takav protok krvi ima popratnu auditivnu pojavu zvanu murmor koja se čuje stetoskopom. Položaj mitralnog zalistka u tom slučaju uzrokuje povratak krvi tj. curenje krvi tzv.mitralnu regurgitaciju.Kod  HOCM-a se također javlja i posebna pojava tzv. SAM ili sistoličko pozadinsko kretanje mitralnog zalistka.(slika5)

Koncentirčna hipertorfična kardiomiopatija

Simetrična ili koncentrična hipertrofična kardiomiopatija očituje se u zadebljanju cijelog  ventikula ili klijetke i to najčešće lijevog. Uslijed  novijih istraživanja primjećeno je da se taj tip kardiomiopatije učestalije javlja u Aziji pogotovo u Japanu.(slika 4)

Apikalna hipertrofična kardiomiopatija

Zadebljanje se javlja na apiku srca ili apexu tj. samom vrhu srca i to najčešće zahvaća lijevi ventikul srca

simptomi

Dispnea/Zaduha/Otežano disanje/Kratkoća daha

Dispnea se očituje kao nedostatak kisika prilikom disanja, točnije kao nemogućnost da dovoljno udahnete ili Vam je dah kratak.Najčešće se javlja pri naporu ili manjoj fizičkoj aktivnosti zajedno s umorom.
Prema New York Heart Association klasifikaciji postoje:
asiptomatični pacijenti klasa I-nema osjećaja zaduhe
blago simptomatični pacijenti klasa II-blaga zaduha pri penjanju uz stube
umjereno simptomatični pacijenti klasa III-hodanje po ravnom već uzrokuje simptom zaduhe
teško simptomatični pacijenti klasa IV- pacijenti osjećaju zaduhu u mirovanju i uglavnom su vezani uz život u kući

B o l   u   p r s i ma

Drugi naziv za to je i anginalna bol.Bol se može javiti tijekom  aktivnosti kao i u mirovanju pa i tijekom spavanju. Može biti kratkotrajna tupa a može biti i dugotrajna. Događa se zbog nedostatka kisika koje srce za svoj rad treba. Osnovna razlika u simptomima između angine i srčanog udara je u tome što angina često traje tratko i po uzimanju lijeka ili mirovanju prođe dok srčani udar traje dulje od 30 minuta te se javlja kao osjećaj bola i nelagode popraćen osjećajem težine, stiskanja ili drobljenja. Ti osjećaji povezani sa srčanim udarom mogu trajti neko vrijeme pa se povući i onda iznova početi. Također osoba može osjećati bol ili nelagodu u drugim djelovima tijela kao rukama, vratu,vilici ili trbuhu. Također se mogu ajviti i simptomi poput hladnog znoja, osjećaja muke, znojenja i strah od smrti. Bitno je naglasiti da simptomi ne nestaju odmorom ili uzimanjem lijekova. Ukoliko osjećate takve simptome bez oklijevanja je potrebno zvati hitnu pomoć.

Umor

Neobjašnjiv umor može biti također simptom HCM-a jer se srce stalno napreže da bi pumpalo krv  što može rezultirati većom potrebom za snom.

"Preskakanje srca"

I u zdravih ljudi srce ponekad kuca iregularno ali kod HCM je to tipično. Ono što osjećamo kao preskakanje srca mogu biti uranjeni, dodatni ili preskočeni otkucaji. Mogu se javiti iznenadno bez vanjskih uzroka i  dodatnih simptoma i iznenadno prestati. Dodatno ih može izazvati umor, nesanica, stres, velike količine teina ( kava, čaj,coca-cola) ili alkohol. Nepravilni otkucaji mogu biti izolirani a mogu se javljati uz druge simptome kao što je naglo znojenje i vrtoglavica.

Vrtoglavice i nesvjestice

Epizode vrtoglavice mogu se događati pri naporu, fizičkoj aktivnosti ili u mirovanju. Nastaju kao rezultat nepravilnih otkucaja srca, pada krvnog tlaka ili nedostatka kisika u mozgu. Epizode vrtoglavice, osjećaja gubitka tla pod nogama, teškog disanja, hladnog znoja bez  gubitka svijesti nazivaju se presinkopa.  Epizode gubitka svjesti uslijed navedenih drugih simptoma nazivaju se sinkope.U slučaju da iskusite takvo što neophodno je zatražiti liječničku pomoć.


 

Znojenje



Nelet znojenja obično je u osoba koje boluju od kardiomiopatije vazan uz nepravilan rad srca tj. aritmije.To znojenje je obično u vidu tzv.
hladnog znoja koji osim s aritmijama povezan je i s vrtoglavicama što ukazuje na to da srce nije uspjelo pumpati dovoljno krvi u mozak.


 


Uslijed pojave naznačenih simptoma neophodno je javiti se specijaliziranom kardiologu ili makar liječniku opće prakse. Pogotovo kad je riječ o učestalim zaduhama, preskakanjima srca , vrtoglavici ili nesvjestici.

Literatura:
1)Maron MS, Olivotto I, Betocchi S, Casey SA, Lesser JR, Losi MA, Cecchi F, Maron BJ. Effect of left ventricular outflow tract obstruction on clinical outcome in hypertrophic cardiomyopathy. N Engl J Med. 2003; 348: 295–303
2)Maron BJ, McKenna WJ, Danielson GK, Kappenberger LJ, Kuhn HJ, Seidman CE, Shah PM, Spencer WH, Spirito P, ten Cate FJ, Wigle ED. American College of Cardiology/European Society of Cardiology Clinical Expert Consensus Document on Hypertrophic Cardiomyopathy. A report of the American College of Cardiology Task Force on Clinical Expert Consensus Documents and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines Committee to Develop an Expert Consensus Document on Hypertrophic Cardiomyopathy. J Am Coll Cardiol. 2003; 42: 1687–1713
 

Pretraži

anketa

Da li Vi ili netko od vaših bližnjih ima neku srčanu bolest?
 

FORUM aktualne teme